Potpredsednica Stranke slobode i pravde Marinika Tepić danas je zatražila od direktora EPS-a Milorada Grčića javni razgovor o poslovanju tog javnog preduzeća.
„Imajući u vidu da ste naš državni gigant EPS doveli do finansijskog, kadrovskog i sistemskog rasula, da ste amaterskim i burazerskim rukovodjenjem izazvali nepopravljivu štetu po gradjane i zaposlene koji će platiti cenu vašeg neznanja, tražim da me kao predstavnicu gradjana primite na sastanak da o ovome razgovaramo pred gradjanima javno. Oni, koji Vas plaćaju, moraju znati šta i koje to poslove kome dodeljujete, dok je preduzeće pred bankrotom“, poručila je Tepić u pismu.
Ona smatra da Grčić može do kraja nedelje da se pripremi za ovaj sastanak i odgovori gradjanima zašto je EPS ponovo gubitaš i kakve će sve posledice trpeti i gradjani Srbije i zaposleni EPS-a zbog katastrofalne finansijske situacije u tom javnom preduzeću.
„Uverena da se ne plašite javnosti i da ćete vašu kancelariju direktora otvoriti za nas, očekujem da nam zakažete javni sastanak najkasnije za ponedeljak, 5. oktobar“, napisala je Tepić u pismu direktoru EPS-a.
ŠTA SVE POKRIVA CENA STRUJE?
Osim navedenih nebuloza, u računu za utrošenu električnu energiju, prikazane u tekstu, navodim još par parametara koji opterećuju kućni budžet potrošača. U avgustu mesecu 2020. godine potrošnja električne energije, u jednom domaćinstvu u Boru, je ostvarena u iznosu od 245 kWh (VT 180 kWh i NT 65 kWh). Sve troškove koje pripadaju EPS-u jedinična vrednost iznosi 6,95 din/kWh ili 72,85% od cifre u računu, a ukupna specifična cena za 1 kWh, koje platio potrošač, iznosi 9,54 din/kWh ili 100% što je više za 2,59 din/kWh ili za 27,15% koje ostaje EPS-u. U svim spisama se prijavljuje samo cena električne energije koja ide na konto EPS-a, a ne ukupna cena, pa tako prikazuju da je, maltene, električna energija najjeftinija u Evropi, a nije. Jeftinija je u Makedoniji i Ukrajini, a kada se uzme ukupna cena koju plaća potrošač, nije baš tako najjeftinija. Treba smanjiti “dranje” potrošača električne energije. Ovde treba navesti još elemente koji utiču na proizvodnu cenu električne energije krađu električne energije, niska efikasnost termoelektrana, kod nas je, oko 20 – 25%, a u svetu neke termoelektrane dostižu i 50%, visoke plate zapošljenih i prekobrojni zapošljeni, zapošljavanje po partijskoj knjižici, a stručnost nije bitna, čak generalni direktor je po vokaciji pečenjar. U periodu 2012. do 2017. godine ukradena je električna energija za 6,18 milijarde evra (31,9 milijarde kWh struje), gubici električne energije iznosile 22% (dozvoljeni tehnički gubici su 5%).